1. Generativni AI postaje standardni alat u redakcijama
Više nije pitanje hoće li redakcije koristiti generativni AI, već kako. Prema istraživanju Reuters Institute iz srpnja 2025., 67% anketiranih globalnih redakcija aktivno koristi barem jedan AI alat u svakodnevnom radu — od automatske transkripcije intervjua do SEO optimizacije naslova i prijevodnih servisa.
Ključna diferencijacija počinje biti ne u korištenju, već u transparentnosti: redakcije koje jasno označavaju AI-asistiranu produkciju bilježe viši indeks povjerenja kod publike nego one koje AI koriste, ali o tome šute.
2. Kratki video format kao primarni informacijski kanal za Gen Z
TikTok i Instagram Reels zamijenili su Google kao primarni izvor vijesti za populaciju od 18 do 24 godine u više od 20 tržišta, uključujući Hrvatsku. Ovo nije kratkotrajna modna pojava — to je fundamentalna promjena u konzumaciji informacija s dugoročnim implikacijama za čitav medijski ekosustav.
Redakcije poput BBC-a, Al Jazzere i domaćeg tportala.hr eksperimentiraju s "vertical news" formatima koji kratke vijesti pretvaraju u vertikalni video sažetak trajanja 60 do 90 sekundi — dovoljno kratko za algoritam, dovoljno sadržajno za informiranje.
"Redakcija koja nije prisutna na platformama gdje boravi mlada publika de facto odustaje od odgoja sljedeće generacije informiranih građana."— Luka Petrović, digitalni urednik, Evolve
3. Newsletteri kao utvrđeni komunikacijski kanal
U eri algoritamske nepredvidivosti, newsletters su postali jedno od rijetkih medijskim formatima gdje urednici imaju direktan, neprodredovan kanal do čitatelja. Rast platformi Substack, Ghost i Beehiiv svjedoči o renesansi e-mail formata — ali sada kao premium, kurirani sadržaj, ne masovni marketing.
Zanimljivo je da u Hrvatskoj više od 40 novinara vodi neovisne newslettere koji financijski opstaju isključivo od pretplata čitatelja — model koji bi bio nezamisliv još 2018. godine.
4. Dubinska longform analiza — contra-trend viralnog sadržaja
Paradoksalno, istovremeno s rastom kratkog video sadržaja, raste i potražnja za dugim, analitičkim formatima. The Atlantic, Delayed Gratification, Tortoise Media i sličnim medijima bilježe rekordne pretplate — publika koja želi razumjeti, a ne samo znati.
U ovom prostoru Evolve prepoznaje svoju nišu: pružati dubinsku perspektivu koja se ne uklapa u 90-sekundni video, ali ni u 300 znakova tweet-a. Novinarstvo kao intelektualni servis, ne samo informacijski.
5. Lokalizacija i hiperlokalno novinarstvo
Algoritmi društvenih mreža pokazali su se iznenađujuće naklonjenima lokalnom sadržaju koji generira visok angažman unutar geografski ili interesno definiranih zajednica. Gradski portali u Splitu, Osijeku i Rijeci bilježe rast koji nadmašuje nacionalne portale.
Trendovi koji rastu
- Audio novinarstvo i podcastovi
- Interaktivni dataviz storytelling
- Community journalism modeli
- Pretplatni freemium pristupi
- AI-asistirana transkripcija i prevođenje
Trendovi koji opadaju
- Facebook kao primarni distribucijski kanal
- Print oglašavanje kao izvor prihoda
- Third-party cookies tracking
- Paywallovi bez probnog perioda
- Linearna televizijska gledanost mladih
6. Povjerenje kao diferencirajući faktor
U preopterećenom informacijskom okruženju, povjerenje postaje najvažniji diferencirajući faktor. Istraživanja dosljednost pokazuju: čitatelji koji vjeruju mediju plaćaju pretplatu, dijele sadržaj i vraćaju se. Oni koji ne vjeruju, klikaju jednom i odlaze.
Izgradnja povjerenja zahtijeva dosljedno, transparentno ponašanje kroz dugo vremensko razdoblje: ispravke grešaka objavljene jasno i brzo, jasno razdvajanje novinarske analize od oglašivačkog sadržaja, pristup uredničkim standardima i procedurama.
7. Regulatorni okvir se ubrzano razvija
Europski zakon o medijskoj slobodi (EMFA), Zakon o digitalnim uslugama (DSA) i prateće nacionalne implementacije temeljito mijenjaju pravni okvir za digitalne medije. Portali koji dosad nisu posvećivali dovoljno pažnje usklađenosti nalaze se pred ozbiljnim izazovom.
Pozitivna strana regulatornog razvoja jest jača zaštita novinarskih izvora, obveze platformi za transparentnost algoritamskog rangiranja i mehanizmi zaštite od strateških tužbi (SLAPP) koji su dugo opterećivali slobodu istraživačkog novinarstva.